zastitar ali stranac u RH

zanima me dali kao stranac (imam maked. drzavlj.) i privremeni boravak u RH, mozda za god.dana stalni posto sam
ozenjen za hrvaticu. Dali kao stranac mogu raditi u zastitarskoj firmi ili je hrvatsko drzavljanstvo uvjet?
Imam 5god.iskustva rada u maked.vojsci kao vodnik. unaprijed hvala.

Jedan od uvjeta je da moraš imati hrvatsko državljanstvo,i da ga imaš ja ti nebi savjetovao da radiš kao zaštitar jer su plače premale oko 300kn prosjek.Ja več dugo radim kao zaštitar i mogu ti reći da razmišljam da dam otkaz jer je odgovornost koju imaš jako velika a plače su male.Meni osobno ne smeta što je posao opasan ili što se radi po noči i na praznike nego me najviše smeta bahatost gazdi za koje radimo.Oni u prosjeku za naš odrađeni sat dobiju oko 50kn a radniku daju oko 15kn što je sramotno.

Ja sam razgovarao sa jednom osobom koja drzi centar za obuku zastitara i rekao mi je da nije nikakav problem ako si strani drzavljanin ZA DOBIJANJE lisence.
Opet je poenta da imas sredjen privremeni boravak u HR i eventualno radnu dozvolu koju si ti dobio sa zendibom sa hrvaticom (kao i ja) da bi radio u zastitarskoj firmi.
Ista prica ko i kod mene.

Stalni boravak

Stalni boravak može se odobriti strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno 5 godina odobren privremeni boravak. Smatra se da je stranac neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj, ako je u razdoblju od pet godina izbivao višekratno do 10 mjeseci ili jednokratno do 6 mjeseci (članak 78. stavak 1. i 2. Zakona).

Također, stalni boravak može se odobriti i:

strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno 3 godine odobren privremeni boravak, a u statusu izbjeglice je bio najmanje 10 godina, što se dokazuje potvrdom nadležnog državnog tijela za izbjeglice ili
strancu na privremenom boravku, koji se vraća u Republiku Hrvatsku sukladno Programu povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba, što se dokazuje potvrdom nadležnog državnog tijela za izbjeglice (članak 80. Zakona o strancima).


U vrijeme potrebno za odobrenje stalnog boravka ne uračunava se:

razdoblje privremenog boravka u svrhu rada odobreno sezonskim radnicima, dnevnim migrantima i »au pair« rada
razdoblje privremenog boravka za pružatelje usluga u ime inozemnog poslodavca
vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora

Strancima kojima je odobren privremeni boravak u svrhu studiranja, u vrijeme potrebno za odobrenje stalnog boravka računa se samo polovica vremena provedenog na privremenom boravku u svrhu studiranja (članak 79. stavak 3. Zakona).

Brak stranca s hrvatskim državljaninom ili sa strancem na odobrenom stalnom boravku u Republici Hrvatskoj više nije osnova za stjecanje statusa stalnog boravka.

Stalni boravak odobrit će se strancu koji:

1. ima valjanu stranu putnu ispravu,
2. ima sredstva za uzdržavanje,
3. ima zdravstveno osiguranje,
4. poznaje hrvatski jezik i latinično pismo te hrvatsku kulturu i društveno uređenje,
5. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje,
6. ima osigurano stanovanje

Provjeru poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma mogu provoditi visoka učilišta koja na temelju dopusnice ministarstva nadležnog za visoko obrazovanje izvode studijske programe iz hrvatskog jezika, na način utvrđen njihovim općim aktom (članak 83. stavak 1. i 2. Zakona).

Način i troškovi polaganja ispita iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma propisani su Pravilnikom o načinu i troškovima polaganja ispita iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma („Narodne novine“ broj: 98/2010).

Potvrdu visokog učilišta Republike Hrvatske o poznavanju hrvatskog jezika i latiničnog pisma nisu dužni priložiti djeca predškolske dobi, polaznici osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, stranac koji ima dokaz o završenom osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj, stranac koji je stariji od 60 godina ako nije u radnom odnosu i stranac koji je samostalnim popunjavanjem upitnika u nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji dokazao poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske.

Radna dozvola

Stranac može raditi u Republici Hrvatskoj na temelju radne ili poslovne dozvole (članak 114. stavak 1. Zakona). U slučajevima određenim Zakonom o strancima stranac može raditi bez radne i poslovne dozvole.

U Republici Hrvatskoj utvrđen je kvotni sustav radnih dozvola. Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o godišnjoj kvoti radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje, a može ju utvrditi i za sezonsko zapošljavanje.

Godišnjom kvotom radnih dozvola utvrđuju se djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta zapošljavanje te broj radnih dozvola za svaku od djelatnosti i zanimanja.

Odredbama Zakona o strancima koje se odnose na rad stranaca u Republici Hrvatskoj, strancima se jamči razina prava u odnosu na uvjete zapošljavanja i rada utvrđena radno pravnim propisima Republike Hrvatske, odnosno kolektivnim ugovorima ili arbitražnim pravorijecima. Zajamčena prava osobito se odnose na propisano najduže trajanje radnog vremena i najkraće trajanje odmora, najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora, najniže plaće uključujući plaće za prekovremeni rad, zdravstvene uvjete i zaštitu na radu, zaštitne mjere za zapošljavanje i rad trudnica, žena i maloljetnih radnika i zabranu diskriminacije.

U godišnju kvotu radnih dozvola ne uračunavaju se radne dozvole koje se izdaju:

dnevnim migrantima koji su u Republici Hrvatskoj zasnovali radni odnos pod uvjetom uzajamnosti
ključnom osoblju, radnicima i članovima njihovih obitelji, čiji je status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske
strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima
strancima koji su premješteni u okviru internog transfera osoblja unutar trgovačkih društava, kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije
učiteljima i nastavnicima koji izvode nastavu u školskim ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina
profesionalnim športašima ili športskim djelatnicima koji rade u Republici Hrvatskoj na temelju valjano zaključenog ugovora o radu
na temelju međunarodnog ugovora, osim ugovora iz članka 141. Zakona o strancima (članak 119. stavak 1. Zakona)
strancima koji su zasnovali radni odnos u stranim udrugama, koje su registrirane kao strana udruga u Republici Hrvatskoj i još najmanje tri državestrancima koji su članovi zakladnih tijela predstavništava stranih zaklada i fundacija upisanih u Upisnik predstavništava stranih zaklada i fundacija u Republici Hrvatskoj

nadam se da će ti to pomoći